Električni, CNG ili možda vodonik? Sami prosudite!

Sa lokalnog stanovišta, čisto električni automobili su ekološki najprihvatljivija vrsta motorizovanog prevoza danas. Kako se drugi ekološki prihvatljivi pogonski sistemi uklapaju u poređenju sa električnim? Pročitajte i saznate!
27. 8. 2019 Škoda svet Inovacija i tehnologijaKakav uticaj prevoz ima na životnu sredinu je tema o kojoj se vode brojne diskusije. Iako nijedan pogon (barem do danas) nije savršen, svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Da bismo vam pomogli da formirate sopstveno mišljenje, pružamo vam sveobuhvatan pregled svake vrste ekološke vožnje i pogledajte njihove glavne snage i slabosti.
Električni
Pokreće se isključivo energijom iz baterije


Gotovo nula operativnih emisija

Indirektne emisije ako se automobil napuni energijom koju proizvode elektrane na ugalj

Tehnički jednostavno punjenje na stanicama za punjenje ili na kućnim punjačima

Ekološki uticaj rudarstva, proizvodnje i odlaganja dragocenih materijala potrebnih za proizvodnju baterija

Trenutni niski troškovi obično neće prelaziti 0,04 EUR / km; Međutim, nakon što se električni automobili masovno koriste, cena električne energije može porasti
Hybrid
Konvencionalna goriva u kombinaciji sa električnom energijom


Elektromotor smanjuje emisiju CO2 u poređenju sa klasičnim automobilima

Složenija tehnologija (kombinacija dva pogonska sistema)

Potrošnja goriva je za 15 do 35 procenata manja nego kod automobila sa unutrašnjim sagorevanjem, pre svega u gradskom saobraćaju

Visoka prodajna cena nekih verzija

LPG
Tečni naftni gas


Mnogo je jeftiniji od benzina i dizela

Obavezna godišnja inspekcija sistema za gorivo i ograničeni pristup objektima za parkiranje na zatvorenim prostorima

Dovoljan broj benzinskih stanica

Nema značajnih koristi za životnu sredinu

Pretvaranje konvencionalnog motora u LPG prilično je jeftino: obično košta oko jedne do dve hiljade evra

Ograničeni opseg fabrički proizvedenih automobila

Niža buka motora nego kod motora sa unutrašnjim sagorevanjem

Zavisnost o sirovini kod politički nestabilnih zemalja

Duži vek upotrebe motornih ulja
CNG
Komprimovani prirodni gas


Mnogo niža količine čestica prašine, CO2 i drugih zagađivača nego dizel motori

Ograničena infrastruktura za dopunu goriva

Niži nivo buke

Ograničen pristup podzemnim parkinzima

Efikasnije mešanje sa vazduhom, što može poboljšati snagu automobila

Obavezna redovna kontrola nepropisnosti sistema i ispitivanja rezervoara pod pritiskom

Niski troškovi vožnje, čak 50 odsto niži nego kod Natural 95 (benzin)

Cena je viša nego kod benzinske verzije

Niža akciza od ostalih goriva, oslobađanje od drumskih poreza

Zavisnost o sirovini kod politički nestabilnih zemalja

Opsežan asortiman različitih modela - na primer, ŠKODA nudi CNG verziju kod modela OCTAVIA kojoj će se uskoro pridružiti i SCALA
Vodonik
Motor se pokreće električnom energijom proizvedenom reakcijom gasnih i ćelija goriva od grafita i drugih metala


Mala ili nulta emisija

Tehnologija nije dovoljno napredna da bi se koristila u serijskoj proizvodnji

Neograničeni izvori vodonika

Nema mreže za dopunu goriva

Jednostavno mešanje vodonika i vazduha

Komplikovani transport - vodonik se transportuje u tečnom stanju na temperaturi od - 253 °C

Opasnost od prevremenog paljenja mešavine goriva

Niska gustina vodonika zahteva velike rezervoare goriva
Bio-goriva
Dizel / benzin obogaćen biljnim uljima, prvenstveno uljanom repicom


Obnovljivi izvori energije

Uzgoj ovih biljaka ima uticaj na životnu sredinu

Ako se subvencioniše: jeftinije od klasičnih goriva

Za proizvodnju 1 litra bio goriva potrebno je 2.500 litara vode

U nekim slučajevima: manja emisija CO2

Njihova upotreba povećava cene osnovnih namirnica

Mala efikasnost - energija dobijena sagorevanjem biomase iz određenog komada zemlje je čak 50 puta manja od količine energije proizvedene solarnim pločama instaliranim na komadu zemlje iste površine
Ovaj članak je prvobitno objavljen u ŠKODA Mobil dodatku VOZI U BUDUĆNOSTe.