Povratak na Le Mans

Povratak na Le Mans

Sportski automobili sa pedigreom okupili su se na Le Mans-u u Francuskoj. Ulaznica za ovo okupljanje bilo je ranije učestvovanje u legendarnoj trci 24 sata. I zato je tu bila i bela ŠKODA Sport, broj 44, koja se takmičila na trci izdržljivosti 1950. godine.

11. 7. 2022 Škoda svet

Iako Le Mans Classic nije 24-satna trka – automobili različitih godišta proizvedeni između 1923. i 1981. voze nekoliko krugova od po 43 minuta tokom trkačkog vikenda – start ŠKODA Sporta je bio sjajna prilika. Uostalom, na legendarnu stazu vratio se prvog vikenda u julu prvi put nakon 72 godine, tada i sada sa istim startnim brojem.

„Sređivali smo automobil šest godina imajući na umu ovaj trenutak, a Le Mans trka bila je naš cilj iz snova,“ rekao je Michal Velebný, jedan od vozača i jedan od onih koji su pomogli da se vrati automobil u izvorno stanje u kom se pojavio na startu trke 1950. godine, nakon prvih nekoliko krugova od 13,6 kilometara.

Michal Velebný iza volana ŠKODA Sport na Le Mans Classic.  Saradnja sa ŠKODA France je ovo omogućila.

Za volanom se smjenjivao sa kolegom Stanislavom Kafkom. Rotacija vozača sastavni je deo svakog Le Mans Classic. Kada tamo stignu, vozači moraju da učestvuju i na tradicionalnom startu, tokom kog trče kroz cilj do svojih automobila koje startuju i kreću na stazu.

Tradicionalni start sa vozačima u kratkoj trci do automobila

„Neko vreme sam se borio za poziciju sa jednim rivalom, a sa drugim smo se mimoišli u jednoj od krivina“, rekao je Kafka o svojim prvim krugovima. Čak je i njegov partner Velebný potvrdio da, iako se ŠKODA Sport trkala u kategoriji s automobilima proizvedenim između 1949. i 1956. godine, gledaoci su pratili sportski performans, a ne ležernu vožnju.

Prvi i poslednji put

Jedino učestvovanje ŠKODA-e na trci 24 sata Le Mans počelo je u 16 sati 24. juna 1950. Na tradicionalnom startu vozač Václav Bobek pretrčao je startnu liniju, uskočio u automobil broj 44, pokrenuo ga i krenuo u svoj prvi krug od 13,65 kilometara. Dugo vremena je ŠKODA debi na Le Mans-u nadmašivao očekivanja. Bobek i njegov kolega Jaroslav Netušil su zauzeli drugo mesto u svojoj kategoriji do 1100 ccm, a prema bilansu koeficijenta uspešnosti bili su peti u ukupnom poretku. Prosečna brzina trkačkog automobila ŠKODA Sport bila je 126 km/h.

Jedini put kada se ŠKODA takmičila na 24 sata Le Mans je 24. jun 1950

Kada je bolid broj 44 bio u svom 121. krugu, njegovu trku je praktično završio manjim, ali u trkačkim uslovima kobnim i nepopravljivim tehničkim kvarom – napuklim osiguračem klipa. Tako je nakon 13 sati trke došao kraj snu o uspehu na čuvenoj trci 24 sata Le Mans. Političke napetosti u narednim godinama značile su da ŠKODA više nije mogla učestvovati u trci.

U takvim duelima svaki detalj može biti presudan. „Postizali smo velike brzine na dugim ravninama, a motor se hladio protokom vazduha više nego što je bilo potrebno“, spomenuo je Kafka jedan od saveta koje mu je Velebný dao tokom promene. Velebný je opisao kako su odlučili da se uhvate u koštac sa svojim rivalima.

Dan i noć

Još jedan sastavni deo trke Le Mans je noćna vožnja. Deo je i tradicionalnih 24 sata – zapravo, ŠKODA Sport je dobila dva dodatna svetla za noćnu deonicu pre prve Le Mans trke – i Le Mans Classic. Pojedinačne vožnje su raspoređene tako da svaka grupa, sastavljena prema starosti automobila, vozi po danu i po mraku.

„Tama briše razlike u performansama motora, ista je za sve“, kaže Velebný, potkrepljujući svoju tvrdnju skokom od dvadeset mesta na listi rezultata. „Mala je komplikacija to što je deo staze osvetljen, na primer završna ravnina i neke od krivina ili šikana, dok se na ostatku oslanjamo na svetla automobila“, dodaje Kafka.

Le Mans trka uključuje tradicionalnu nožnu vožnju.

Ipak, noćnu vožnju smatraju delom trke i atmosfere. „Zahvaljujemo našim precima što su dizajnirali i izradili ovaj prekrasan automobil u to vreme i što su ga vozili ovde u Le Mans-u. Zahvaljujući njima smo danas ovde na trci,“ zaključuje Michal Velebný u ime oba vozača.

Promena vozača tokom trke

Iako je ekipi ŠKODA Sport prvenstveno bilo stalo do vraćanja automobila na stazu Le Mans-a, nisu odustali ni od svojih sportskih ambicija. Češka posada je završila na 47. mestu od 74 automobila u svojoj kategoriji u ukupnim rezultatima, a čak 43. u poretku kada se preračuna prema koeficijentu na koji utiču snaga i kapacitet motora.

„Automobil je izdržao naporan vikend zahvaljujući uobičajenom pedantnom održavanju i izbegli smo sve veće tehničke probleme. Za naš 73-godišnji automobil, ovo je neverovatan nastup,“ rekao je Michal Velebný o celom trkačkom vikendu.

Trkački „Tudor“

Trkački automobil ŠKODA Sport baziran je na proizvodnom modelu ŠKODA 1101 „Tudor“ iz 1946. godine. Olakšana mu je šasija, centralna cev je skraćena za 400 mm, a promenjen je i položaj volana i papučica. Automobil je dobio nižu, otvorenu dvosednu karoseriju, ručno izrađenu od aluminijuma. Zbog male visine pogonski sklop je premešten. Automobil je dobio novu pumpu za vodu, rezervoar za gorivo premešten je iza sedišta, a dovod goriva vršio se pomoću električne pumpe. Rešetka hladnjaka imala je pet rebara, kao na modernizovanoj verziji serijskih automobila, i dvostruka prednja svetla. ŠKODA Sport koristila je uglavnom standardne Tudor delove, uključujući češki PAL 12-V električni sistem i Barum gume. Snaga 1,1-litarskog četvorocilindričnog motora gotovo se udvostručila nakon izmena: serijska verzija modela „Tudor“ je isporučivala 32 KS, verzija trkačkog automobila 50 KS.. 

Za Le Mans trku, ŠKODA Sport je doživela niz izmena koje su diktirane uslovima trke. Međuosovinski razmak povećan je za 180 mm, dodata su još dva svetla sa obe strane rešetke hladnjaka, a automobil je ukrašen češkim nacionalnim bojama, po preporuci organizatora. Osim toga, radi simetrije, na strani suvozača je dodata pločica sa nazivom posade, a za trku su na točkove stavljene Michelin gume. S punim rezervoarom i potpuno opremljen alatom i rezervnim delovima (sve popravke tokom trke morale su koristiti rezervne delove koji su se nosili u automobilu) težio je izvrsnih 700 kg. S trkačkim gorivom uobičajenim u to vreme – mešavinom benzina, etanola i acetona – ŠKODA Sport je mogla postići brzine do 140 km/h, trošeći samo oko 12 litara na 100 km. S punim rezervoarom moglo se voziti četiri sata, pa su Václav Bobek i Jaroslav Netušil mogli preći znatno veće udaljenosti od svojih konkurenata.

Media segment

31 fotografije, 1 PDF
Prikaži više Prikaži manje