Dan nakon završetka Drugog svetskog rata 9. maja 1945. godine, Sovjetski avioni su bombardovali Mladu Boleslav. Dve bombe, svaka težine 250 kg, pogodila je fabriku automobila. Eksplozije i požari koji su usledili prvenstveno su oštetili proizvodna postrojenja, međutim proizvodnja je ponovo uspostavljena samo nekoliko meseci nakon toga, prvobitno za kamione, a zatim za putnička vozila.
Automobilska industrija je bila deo plana da se ratom razrušena Evropa ponovo pokrene, iako se pristup razlikovao zavisno od političke situacije svake zemlje. Poput vlasti u Velikoj Britaniji i vlast u Čehoslovačkoj je odabrala da nacionalizuje ključne industrije. Dekret broj 100 stupio je na snagu 27. oktobra 1945. godine, čime je započeta nacionalizacija rudnika i industrijskih preduzeća. Dvogodišnji plan obnove je usledio 1946. godine u cilju ponovne izgradnje ekonomije zemlje i njene stabilizacije.
Poster iz Danske brošure iz 1946. godine prikazuje sasvim nov model Škoda 1101, nazvan ,,Tudor” zbog popularne verzije sa dvoje vrata; ovaj nadimak je postao veoma popularan.
U ovom periodu, u prvom planu je bio izvoz na strana tržišta, što dokazuje i promotivni materijal dvogodišnjeg plana iz 1947. godine: ,,Povećanjem izvoza, možemo da povećamo obim proizvodnje, osiguramo vrednu stranu valutu za državu i pomognemo u smanjenju cene automobila na domaćem tržištu.”
Proizvođač automobila je promenio ime 1946. godine u Narodno preduzeće za motore (AZNP), ali automobili su se i dalje prodavali u okviru Škoda brenda. Ovim je obeleženo konačno razdvajanje od Škoda inženjerske grupe iz Pilsena, koja se spojila sa originalnom Laurin i Klement kompanijom 1925. godine.
Nakon dolaska komunista na vlast u februaru 1948. godine, Čehoslovačka postaje deo Istočnog bloka, koga čine socijalističke države Centralne i Istične Evrope, pod uticajem moćnog Sovjetskog Saveza. U narednih 40 godina ekonomija se promenila u centralističko planiran socijalistički model, u cilju ostvarenja starog komunističkog sna: ,,od svakog shodno njegovoj sposobnosti, prema svakom shodno njegovim potrebama.” Planiranje je sprovedeno kroz petogodišnje planove, koji su određivali koja roba će se proizvoditi, gde će se proizvoditi, koju će cenu imati i koliku platu će dobijati radnici. Izvoz je i dalje bio veoma važan segment ekonomije, jer je donosio preko potrebnu stranu valutu.
Administrativna zgrada AZNP iz 1959. godine “ukrašena” sa propagandnim sloganima komunističkog režima.
U cilju podrške izvoza, kreiran je niz vizuelno upečatljivih postera i brošura na više jezika. Pored advertising sektora same firme AZNP, doprinos su dali i eksterni umetnici, poput grafičkog dizajnera Františeka Kardausa, poznatog po legendarnom Tetra t3 tramvaju, i fotografa Vilema Heckela. Škoda je već imala jaku tradiciju kvalitetnog promotivnog materijala - još od početka tim iz Mlade Boleslav je kreirao kvalitetna marketing rešenja za Laurin i Klement bicikle, motore i kasnije Škoda automobile.
Živopisne ilustracije kao i crno – belo uputstvo